Samoa
This article was added by the user . TheWorldNews is not responsible for the content of the platform.

Ta’usala se alii mai Samoa i le faia o uiga mataga

Pago Pago - AMERIKA SAMOA

O se tasi o tuutuuga o le nofovaavaaia mo le alii mai Samoa lea ua ta’usala e le Fa’amasinoga Maualuga i tu’uaiga o le faia o uiga mataga i se tamaitai e 16 tausaga le matua, o lona tuua lea o le teritori ae toe fo’i atu i lona aiga i Samoa ma aumau ai mo le umi o lana nofovaavaaia e 5 tausaga.

Na faatoa faataunuu e le susuga a Viliamu Taupola le poloaiga na te tuua ai Amerika Samoa, pe afai ae mae’a ona tuli lana faasalaga faa falepuipui i le Toese i Tafuna.

I le taimi na tuuina atu ai le fa’aiuga a le fa’amasinoga fa’asaga i le ali’i o Taupola i le vaiaso na te’a nei, na saunoa ai le Faamasinoga ma faamanino nisi o vaega o lana faaiuga e faapea, e ui i le tele o manatu e fa’atatau i lenei mataupu, o le itu o lo o ave i ai le fa’amamafa a le fa’amasinoga, “o le puipuia lea o le saogalemu o tagata lautele aemaise ai fanau tama’ita’i mai ituaiga tagata e pei o Taupola.”

Na ulua’i tu’uaia e le malo ia Taupola i moliaga mamafa e 4, lea e aofia ai moliaga e 2 o le faia o uiga mataga fa’afeusuaiga, 2 moliaga o le tagofia o itutinosa o se tama’ita’i i le tulaga muamua, faapea ai ma le moliaga mama e tasi o le faia lea o gaioiga e lamatia ai le saogalemu o fanau laiti.

Ae i lalo o se maliliega na sainia e le malo ma talia fo’i e le fa’amasinoga maualuga, na tali ioe ai Taupola i moliaga mamafa e 2 o le tagofia lea o itutinosa o se tamaiti e i lalo o le 16 tausaga le matua. 

O tuutuuga o le maliliega na sainia e Taupola ma le malo, lea na faalauiloa e le Loia a le malo i le taimi na tolaulau ai tuutuuga o le latou maliliega i luma o le Fa’amasinoga i le 2 masina talu ai, e le gata ua malie le malo e talosaga i le Fa’amasinoga e solofua moliaga mamafa o loo totoe i le latou tagi faasaga ia Taupola, ae ua malie fo’i le malo latou te le faila ina le tagi fou o le talepe fale ma le gaoi faasaga i le ua molia, e mafua mai i se faalavelave na tula’i mai i le 6 masina ao lei taofia faapagota o ia i le mataupu lea ua ta’usala ai o ia.

O lea mataupu tau talepe fale ma le gaoi, o loo taua ai e le malo le ulufale faamalosi o le ua molia i le fale o se aiga o le latou pitonu ma le faamoemoe e faatino uiga mataga i se tamaitai. Ina ua le maua e le ua molia le tamaitai, na ia gaoia ai loa nisi o meatotino mai totonu o le fale ma toe alu ese loa.

I le tali ioe ai o le ua molia i moliaga e pei ona ta’usala ai o ia e le fa’amasinoga, sa ia ta’utino ai e fa’apea, i le va o le masina o Ianuari e oo atu i le masina o Iulai o le tausaga na te’a nei, na ia tagofia ai itutinosa o se tama’ita’i e 16 tausaga le matua e aunoa ma se fa’atanaga. Sa ia tautino atili e fa’apea, o lana gaioiga sa faia, sa le tusa lea ma ala o le tulafono.

O le vaiaso na te’a nei na tula’i ai Taupola i luma o le fa’amasinoga maualuga mo le lauina o lana fa’asalaga.

Ina ua maua lona avanoa mai le fa’amasinoga, na fa’atoese ai le ua molia i le fa’amasinoga ma le malo o Amerika Samoa e tusa ai o lana solitulafono sa faia. Sa ia taua e fa’apea, o masina e tele na taofia ai o ia i le falepuipui, ua ia aoaoina ai se lesona aoga mo lona olaga, ma ua ia lagona ai le salamo mai le leaga o le mea sa ia faia. 

Sa ia talosaga i le fa’amasinoga mo se avanoa e toe fo’i atu ai i tua e tausi lona aiga, aemaise si ona to’alua ma lana fanau ua tele masina o latou valavala. Na maligi loimata o Taupola ao ia faailoa i le fa’amasinoga e fa’apea, na te le toe faia lava se solitulafono faapenei i le lumana’i. 

E uma lelei le saunoaga a Taupola, e leai ma se taimi na ia faatoese ai i le tamaitai na aafia poo lona aiga fo’i.

Na maua le avanoa e molimau ai le faletua o le ali’i ave pasi i luma o le fa’amasinoga, mo le tuuina atu o lana fa’amatalaga e fai ma sui o si ona to’alua ua molia ma ta’usala e le fa’amasinoga.

O le faletua o Taupola, o se tama’ita’i faiaoga, ma ua tusa nei ma le 9 tausaga talu ona galue o ia i lea galuega.

Na taua e le Tina i lana molimau e fa’apea, o Taupola, o se tamaloa e galue malosi i totonu o le aiga, ae talu mai le tausaga na te’a nei, na amata ai ona ia vaaia suiga i lana amio, e foliga mai o loo i ai se mea o loo ia nana ia te ia. Sa ia fesiligia Taupola ae tasi lava lana tali, e leai se mea o ia nanaina i lo la va.

Na taua e le Tina e faapea, e matuia le gaioiga sa faia e lona to’alua i le tama’ita’i na a’afia ma lona aiga, ae sili atu ona matuia ia te ia ma lana fanau e to’afa. Sa ia faailoa i le faamasinoga e faapea, e talitonu o ia i le tuuina atu o le avanoa lona lua i se tagata, ma, o le mafua’aga lea na ia talosagaina ai le fa’amasinoga, ina ia talia le faatoesega a lona to’alua ma tuu atu ia te ia se isi avanoa.

Sa ia taua atili e fa’apea, e i ai le mafua’aga na ala ai ona tuu e le Atua lona to’alua i le falepuipui, ina ia aoao ai se lesona aoga i lona olaga.

Na taua e le loia a Taupola e fa’apea, e ui i le matuia o le gaioiga sa faia e le ua molia, peita’i o le itu taua, ua ia lagona le salamo moni ma ua ia ta’utino fo’i, na te le toe solia se tulafono a le malo. 

Na talosaga le loia a le ua molia i le fa’amasinoga mo se fa’asalaga mama, e aofia ai le faanofovaavaaia o le ua molia, ma ia tatala fo’i o ia i tua e alu e tausi lona aiga ma lana fanau. 

Na lagolagoina e le loia a le malo le talosaga ina ia faasala le ua molia i se faasalaga nofovaavaaia, peita’i i le tulaga matuia o le gaoiga sa faia e le ua molia, na mafua ai ona finau le loia a le malo, ina ia talia le talosaga a le ua molia, ina ia toe faafoi o ia i lona aiga.

Na taua e le itu a le malo e fa’apea, e le tatau ona toe i ai pea Taupola i le atunuu, ae tatau ona toe faafo’i i lona aiga i Samoa, ma taofia ai lona toe ulufale mai mo le umi o lana nofovaavaaia.

O le tiute ave pasi e pei ona taua e le loia a le malo, o se galuega taua, na te momoli fanau aoga e aofia ai tama’ita’i aoga i le faleaoga ma le saogalemu, atoa ai ma le la’uina o le mamalu o le atunu’u. Ae foliga mai e ese le itu na fa’aautu i ai le galuega a Taupola, ua ia le momoli le tama’ita’i na a’afia i le faleaoga ma le saogalemu, ae ua ia tulituli ina ia faia i ai uiga mataga.

Na finau le loia a le malo e fa’apea, e tatau ona fai se faaiuga talafeagai mo Taupola, ina ia mafai ai ona momoli atu se feau i isi fo’i tagata o le atunuu aemaise ai isi ave pasi o loo latou faia lea ituaiga amio, e le tuu avanoa le fa’amasinoga i tagata latou te faia amioaga mataga faapenei i fanau teine aoga.

Mo moliaga e 2 ua ta’usala ai Taupola e le fa’amasinoga, na manatu ai le fa’amasinoga e faasala o ia i le toese mo tausaga e 5 i moliaga taitasi, tusa lea e 10 tausaga na te tuliina i le toese, peita’i ua manatu le faamasinoga e faamalumalu lona tuliina o lea faasalaga, ae nofovaavaaia o ia mo le 5 tausaga i lalo o poloaiga e ao ona ia usita’i i ai.

O ni isi o ia poloaiga e aofia ai lona tuliina o masina e 20 i le toese i Tafuna, e aofia ai ma masina e 14 ma le afa lea ua mae’a ona ia tuliina. Lona uiga, toe 6 masina e taofia ai o ia i le falepuipui.

A magalo mai le toese, ona ia tuua lea o le atunuu ae toe foi atu i Samoa ma aumau ai mo le umi o lana nofovaavaaia e 5 tausaga.

Ua poloaina le lesitala o ia i le lisi o tagata ua ta’usala i le faia o amioga mataga i fanau laiti, ma ia faia se suega i lona tino mo le siama o le HIV. Ua poloaina e le fa’amasinoga le tuu atu o se kopi o le faaiuga i le Ofisa o Femalagaaiga, ina ia tuu le igoa o Taupola i le lisi o tagata e fa’asa ona toe ulufale mai i Amerika Samoa mo le isi 5 tausaga.