U svijetu se zna za oko 500 sorti ili hibrida jagoda. U narodnoj medicini najčešće se koriste šumske jagode, jer po kvalitetu, broju vitamina i hranljivih materija znatno premašuju gajene.
U šumskim jagodama ima više gvožđa nego u domaćim, pa se posebno preporučuju malokrvnim osobama, prenosi Politika.
Od lišća jagoda prave se čajevi izuzetne ljekovitosti. Svjež plod jagode sa mlijekom, vinom ili limunovim sokom pomaže bubrežnim bolesnicima, liječi od žutice i jača srce.
Šumska jagoda veoma je cijenjena vrsta voća, izuzetnih hranljivih i ljekovitih osobina, kako ploda tako i lista i korijena. Proizvodi od šumske jagode su deficitarni, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.
Ljekovita svojstva šumske jagode bila su poznata i u staroj Grčkoj i Rimu. U srednjem vijeku su je smatrali magičnom, a od 16. vijeka ljekari su počeli da je preporučuju za liječenje raznih bolesti.
Raste pored puteva, uz žbunje, u šikarama, živicama, po livadama i u šumama bukve, cera, kitnjaka i graba. Šumska jagoda je stanovnik i livadskih, pašnjačkih i stepskih zajednica.
U narodu je poznata pod različitim nazivima: crvena jagoda, divlja jagoda, rumena malina, fragula, jagodnjak, jagodnjača, pozemljuša, rudeča jagoda, vodolješka, jagodica itd.
Prema botaničkoj klasifikaciji pripada familiji ruža (Rosaceae). To je višegodišnja zeljasta biljka. Cvjeta tokom maja i juna.
Sočni plodovi su izuzetno hranljivi, bogati pektinima, taninima, organskim kiselinama, flavonidima, vitaminima E, Be kompleksa i posebno vitamina Ce. Jedna porcija šumskih jagoda sadrži 140 odsto dnevne potrebe za vitaminom Ce. Od šećera preovlađuju glukoza i levuloza, dok je saharoza vrlo malo zastupljena.
Imaju dosta mineralnih materija: kalijuma, kalcijuma, gvožđa i fosfora. Plod je čest sastojak vitaminskih i drugih osvježavajućih čajeva i bezalkoholnih napitaka.
Svi ovi sastojci čine plod šumske jagode izvorom zaštitnih materija, koje omogućavaju normalan i pravilan razvoj djece i odraslih, čuvaju njihovo zdravlje i ubrzavaju uspješno oporavljanje od bolesti.
Zato i nije čudno što je, iako joj nisu znali sastav, u narodnoj medicini od davnina korišćena za snižavanje krvnog pritiska, smanjenje holesterola u krvi, reumatske i bubrežne bolesti, za pojačano mokrenje i u terapiji šećernih bolesnika.
Hidratacija je ključna za njen blistav izgled i sjaj
U narodnoj medicini koristi se list šumske jagode koji se sakuplja od maja do avgusta. List sadrži kondenzovane tanine do 10 odsto, egalnu kiselinu, kemferol, kvercetin, rutin i druge, leukoantocijanidin, značajnu količinu vitamina C i malo etarskog ulja.
Plod se bere u maju i junu, korijen se vadi u septembru.
Šumska jagoda je i dijetalno sredstvo kod oboljenja jetre, jer sadržaj njenih mineralnih soli, vitamina i drugih materija blagotvorno djeluje na oboljelu jetru i na poremećenu razmjenu materija. List ispoljava i antiinflamatorno i hipotenzivno djelovanje.
Ekstrakti listova izazivaju sniženje krvnog pritiska. Spolja se koristi pri liječenju hemoroida, kožnih oboljenja i ozljeda.
Rizom šumske jagode uspješno se primjenjuje kao antidijaroik, osobito u slučaju proliva, nastalih usled želudačno-crevnih poremećaja i infekcija.
Zajedno s kupinom i borovnicom šumska jagoda djeluje antioksidativno, što znači da pomaže u uništavanju slobodnih radikala kiseonika koji su promotori razvoja karcinoma.
Izvor-rtcg
