Maj je postao najkišovitiji jesenski mesec, šala je koja ovih dana kruži društvenim mrežama dok s nestrpljenjem iščekujemo kraj „kišnog armagedona” te konačni dolazak toplog i sunčanog vremena.
„Izražena ciklonalna aktivnost tokom poslednjih desetak dana uzrok je nestabilnom i promenjenom vremenu čestom kišom u našoj zemlji. Visinska sinoptička situacija omogućava stalni dotok vrlo vlažnog vazduha s juga, odnosno od sjevera Afrike, a iste putanje imaju i prizemne ciklone koje se preko Sredozemnog mora premještaju do našeg dijela Evrope te dalje prema sjeveru i sjeveroistoku kontinenta.
Uz česte, nerijetko i obilne padavine u prošlom razdoblju, tlo u većem dijelu unutrašnjosti više ne može upijati vodu jer je potpuno zasićeno vlagom i kiša koja pada posljednja dva-tri dana uglavnom otiče površinu”, pojasnio je prognostičar Krunoslav Mikec , voditelj Odsjeka za operativne . podloge Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Poplave 2014.
Obilna kiša koja već danima pada mnoge je podsetila na vremenske prilike od maja 2019. i maja 2014. godine kada su poplave pogodile istočnu Slavoniju. Najdramatičnija situacija ipak je bila ona u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je 17. maja 2014. godine došlo do pucanja brane, što je ugrozilo Rajevo Selo, Račinovce i Gunju te je dovelo do evakuacije 15.000 ljudi.
Dvije osobe u Rajevu Selu bujicu je odnijela, Gunji se jedan 14-godišnji dječak ugušio ugljen monoksidom iz isušivača kojim su se sušili mokri zidovi u kući, a dvoje je ljudi počinilo samoubistvo. Poplave su te godine pogodile i Kostajnicu, baš kao i pet godina poslije kada se ponovo izlila Una. Te 2019. godine izvanredne mere odbrane od poplave proglašene su i na Kupi kod Karlovca. Nažalost, ovogodišnji maj će ući u istoriju po rekordnim količinama oborina.
Globalno zagrijavanje
„Preliminarna analiza količine padavina koja je pala do 16. maja u 8 sati ujutro na postaji Gračac iznosi 477,7 milimetara, što je dosad najveća količina padavina na toj postaji. U pola ovogodišnjeg maja palo je 3,7 puta više od 30-godišnjeg prosjeka u razdoblju od 1991. do 2020., pri čemu najveći prosjek iznosi 129,1 milimetar.
Dosadašnji maksimum za maj u nizu od 1960. iznosio je 329,5 milimetara i zabilježen je 2016. godine. Slična mjesečna količina padavina, 320,7 milimetara, bila je i 1984. godine. Slijede godine: 2019. s 268,3 milimetra, 2010. s 252,3 i 1974. s 241 milimetar”, rekla je klimatološkinja Lidija Srnec , voditeljka Odsjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.
Ona se osvrnula i na potencijalnu povezanost enormnih količina padavina u Hrvatskoj s globalnim zagrijavanjem
„Ekstremne količine padavina kojima trenutno svjedočimo nije jednostavno povezati s klimatskim promjenama. Zbog samih iznosa koji su pali sigurno će nakon završetka događaja situacija biti detaljnije analizirana. Ipak, istraživanja pokazuju da sa svakim stepenom porasta globalne temperature vazduha atmosfera može sadržavati šest, sedam posto više vodene pare koja može biti izvor za dodatne količine padavina”, naglasila je Lidija Srnec.
Izbor-cdm
